petak , 23 februar 2024
Home / Bosna i Hercegovina / “Kantonu Sarajevo dnevno treba dva kilograma heroina”, šokantni navodi u programu N1

“Kantonu Sarajevo dnevno treba dva kilograma heroina”, šokantni navodi u programu N1

„Vrlo malo je kriminalaca koji odu u zatvor, iz zatvora izađu bolji i ne budu više nikad presuđeni za odlazak na odsluženje nove zatvorske kazne“, kazao je predsjednik Komisije za sigurnost u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Dragan Mioković.

Prošlo je šest dana od svirepog ubistva Farisa Pendeka na Otoci, građani očekuju odgovor države, osjećaju se nesigurno…

Većina djela koja su počinjena su recidivisti. Pitali smo stručnjake kako riješiti problem recidivista?

“Najdublje saučešće porodici zvjerski ubijenog mladića. Što se tiče floskule od ranije poznat policiji, mislim da to treba demistifikovati. Osobe koje počine jedno ili više krivičnih dijela budu presuđeni, odsluže zatvorsku kaznu, izađu na slobodu, nakon toga ponove isto krivično djelo, ponovo budu procesuirani. To su povratnici u vršenju krivičnih djela. Taj recidiv je nešto čemu se u praksi uvijek računalo i mora računati. Međutim, postoje načini da se na tome radi, to su multidisciplinarni postupci koji nisu jeftini i ne garantuju uspjeh, ali ih treba provoditi”, kazao je za N1 Mioković te dodao:

“Mi već vodimo u komisiji za sigurnost intenzivne razgovore u Federalnom parlamentu, da insistiramo na pooštravanju kazne za nedozvoljeno nabavljanje i držane oružja”.

O procedurama sudova i zakonima?

“Moje iskustvo u BiH, nažalost je takvo, da vrlo malo je kriminalaca koji odu u zatvor, iz zatvora izađu bolji i ne budu više nikad presuđeni za odlazak na odsluženje nove zatvorske kazne”, istakao je Dragan Mioković.

Bosna i Hercegovina nema aparate koji će taj postpenalni dio realizovati u potpunosti kada su u pitanju višestruke povratnici – recidivisti ili osuđene osobe koja su puštena sa održavanja zatvorske kazne, kazao je penzionisani inspektor i stručnjak za maloljetničku delikvenciju Mićo Letić u razgovoru za N1.

“Kako ne bi došli u situaciju da ponovo počine krivično djelo, imamo recidivista koji su po 10 ili 50 puta počinili isto krivično djelo. Taj postpenalni pristup je nula. On bukvalno ne postoji, mi nemamo tog pristupa koji će pratiti određenu osobu nakon izvršene sankcije, održane kazne. Koji će ga dovesti u situaciju kroz aktivnosti praćenja, da on postane zdrav i punopravan član zajednice i da više ne dolazi u situaciju da čini krivična djela. U tom recidivizmu je jako upitna resocijalizacija koja se vrši ne samo nad maloljetnim, nego i punoljetnim osobama koje su na izdržavanjima kazne. Upravo je neko izgubio život zbog neefikasnosti sistema u rješavanju tih postpenalnih mjera i mehanizama koji su trebali da doprinesu da takav član, kriminogena, posrnula osoba bude sklonjena i na njegovoj resocijalizaciji se učini više”, zaključio je Letić.

Edo Muratbegović, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne, dodao je, kada se govori u vezi sa ubistvo 19-godišnjeg Pendeka, da se radi o neadekvatnom reagovanju dugi niz godina. Nasilje u svakodnevnom životu je postalo “nacionalni sport” u BiH.

“Kad upalite televiziju ja pet puta čujem jednu istu vijest, jer imam 25 medija na kojima mogu isto da čujem. Nasilje u svakodnevnom životu podrazumijeva red u opštini, gdje onaj koji je najnasilniji, koji traži da ide preko reda, on će dobiti privilegiju naredni put, da ne bi pravio probleme ostalima. To je pogrešan pristup, možda ad hoc momenat da smirimo situaciju, ali dugoročno to je nepoštovanje sistema i države. Naš čovjek nije svjestan da ima državu, da je mora poštovati. Naši ljudi u principu, nisu svjesni da nisu patriote. Nije to samo navijati na utakmicama i biti glasan, patriotizam podrazumijeva (socijalnu) izgradnju svih kapaciteta društva, od malih nogu uspostavljanje sistema školovanja”, zaključio je Muratbegović.

Mioković je razgovor za N1 iskoristio kako bi poslao poruku svim policijskim agencijama u Federaciji BiH da ih pita “koliko su heroina zaplijenili u zadnjih pet godina”…

“Kao građanin i kao parlamentarac postavljam pitanje za sve policijske agencije u Federaciji BiH – koliko su heroina zaplijenili u zadnjih 5 godina, a da se ne računa onaj heroin koji je slučajno sa bananama došao u firmu čovjeka koji se bavi uvozom u Zenici ili Tuzli, pa je čovjek predao policiji? Prema procjenama na osnovu broja ovisnika, Kantonu Sarajevo treba cirka dnevno dva kilograma heroina. U posljednjih pet godina, jedan kilogram nije zaplijenjen. Da je policijski posao represija zvala bi se vojska. Krajnje je vrijeme da sve policijske agencije, kad kažem sve mislim na SIPA-u, FUP i svih deset kantona kada je problematika narkotika u pitanju, prestanu maskirati svoju nesposobnost da se suoče sa najgorim mogućim narkotikom, a to je heroin, maskirat ga zapljenama stotina kila trave. Nisam slučajno rekao trave, jer od tih 100 kg marihuane koje oni zaplijene, 70 kg se ne nađe količina THC-a koja je čini drogom. Kada je borba protiv narkotika u pitanju, ja koji smatram da policija radi dobar posao, da je stanje puno bolje nego što je percepcija građana u kontekstu sigurnosti, a za to što je percepcija građana loša, jedino građani nisu krivi, najviše je kriva policija koja to ne komunicira. Ta policija takva za koju ja mislim da je dobra, rezultati u borbi protiv narkotika su katastrofalni. Ispod svakog nivoa. U Evropi kada se napravi procjena, recimo u Holandiji koliko na dnevnoj bazi treba heroina – pet kilograma. Znate kad kažu da je efikasna? Kad zaplijene 10 posto od toga”, istakao je Dragan Mioković, inače predsjednik Komisije za sigurnost u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

(N1 Info. ba)

Pročitajte

(VIDEO) POŽAR KOD DERVENTE Vatra se raširila usljed jakog vjetra, mještani u strahu

U mjestu Gornji Detlak kod Dervente večeras se raširio požar koji je tokom dana zahvatio …

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *