Categories Region

Knežević za „Vijesti“: Sad će da me koriste i za lične obračune

„Moj dolazak mnogi sada hoće da prikažu kao svoj uspjeh. Vrši se pljačka moje imovine i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost“, rekao je optuženi biznismen. Vlada se još nije izjasnila o tome da li je spremna za nagodbu oko arbitražnog spora vrijednog 500 miliona eura

Moj dolazak mnogi sada hoće da iskoriste za neke svoje lične benefite i lične obračune i prikažu kao svoj uspjeh, kazao je “Vijestima” Duško Knežević nepunih pola sata prije nego je u Londonu predat crnogorskim policajcima.

Taj optuženi biznismen juče je izručen Crnoj Gori, pet godina nakon što je za njim raspisana međunarodna potjernica zbog više krivičnih postupaka u kojima se tereti da je oštetio državni budžet za više miliona.

Kneževiću je sinoć, nakon saslušanja u Višem sudu, potvrđen pritvor, koji mu je bio određen još dok je bio u bjekstvu.

“Mnogima nije prijatno što dolazim. Najgore je što ovo sad mnogi hoće da koriste za neke svoje lične benefite i lične obračune i prikažu kao svoj uspjeh. Ali dobro, nije važno izdržaću, izdržao sam i gore. Izdržao sam devedesete i tuču s Milom, tako da idemo dalje…”, rekao je Knežević.

Tokom telefonskog razgovora sa reporterkom “Vijesti” oko 10 časova, Knežević je kazao da se nalazi u vojnoj bazi u Londonu, gdje je čekao slijetanje aviona Vlade Crne Gore kojim je i ekstradiran u domovinu.

Letjelica u kojoj je bio, oko 13.40 sati dotakla je pistu aerodroma u Golubovcima, nakon čega je Knežević uz jake mjere policijskog obezbjeđenja odveden u zgradu Višeg suda u Podgorici. Fotoreporter “Vijesti” zabilježio je da su policajci Kneževiću obukli pancir.

Prije nego su ga nadležne službe Velike Britanije predale crnogorskim policajcima, Knežević je “Vijestima” najavio da dolazi sa “plavom torbom”.

On je 2019. optužio nekadašnjeg predsjednika Crne Gore i Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića da je od njega primao novac, koji mu je jednom prilikom predao u plavoj torbi. Đukanović je to demantovao.

“”Dolazim s plavom torbom, ide mi sa teget kombinacijom. Dostini nije prijatno što dolazim… Pristao sam da se vratim u Crnu Goru poslije odluka suda da budem izručen. Proceduralno nismo do kraja koristili mogućnosti koje smo imali, jer se vrši pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, kazao je on.

Ne gone ga politički

Londonski Visoki sud odbio je 4. aprila podnesak Duška Kneževića i njegovih advokata, kojom su tražili dozvolu da podnesu žalbu na odluku prvostepenog suda kojom je dozvoljeno njegovo izručenje Crnoj Gori.

“Nijedan od predloženih osnova za žalbu nema nikakve izglede na uspjeh. Nema osporivog osnova da se smatra da je odluka (prvostepenog) sudije bila pogrešna”, stoji u presudi sudija Luisa i Džeja.

U presudi, koja je objavljena u britanskom Državnom arhivu, piše da su Knežević i njegovi advokati tražili dozvolu za podnošenje žalbe po tri osnova – da slučaj “Aerodromi” ne predstavlja krivično djelo zbog kojeg se neko može izručiti drugoj državi, da njegovo krivično gonjenje predstavlja politički progon i da su uslovi u zatvoru u Crnoj Gori takvi da bi se time prekršila Kneževićeva prava po članu 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima.

Duško Knežević
foto: Boris Pejović

Sudije su prihvatile stav prvostepenog suda da svih šest slučajeva optužbi protiv Kneževića zbog kojih je traženo izručenje predstavljaju krivično djelo i po engleskim zakonima, da su tamo počinjena, dok za slučaj “Aerodromi”, koji je bio predmet osnova za žalbu, smatraju da predstavlja pronevjeru, zloupotrebom položaja za koju se tamo može izreći kazna do 10 godina zatvora.

“Zahtjev za izručenje nije učinjen u svrhu gonjenja ili kažnjavanja podnosioca (Kneževića) zbog njegovih političkih stavova i ne bi bilo predrasuda na njegovom suđenju, niti bi bio kažnjen ili bi mu sloboda bila ograničena zbog njegovih političkog mišljenja”, stoji u presudi Visokog suda.

Sudije su potvrdile stav prvostepenog suda da naročito hronologija događaja ne govori u prilog tvrdnji Kneževića i njegovih advokata, odnosno da su krivični postupci proistekli iz kolapsa Kneževićevih banaka, a ne iz njegovog političkog aktivizma, a posebno ne zbog objavljivanja videa u aferi “Koverta” 2019. godine, na koju su se oni pozivali kao dokaz politički motivisanih optužbi.

“Hronologija događaja fatalno podriva argumente podnosioca, ali ide puno dalje, nema dokaza da je (Knežević) ikada predstavljao bilu kakvu realnu političku snagu, a kamoli bilo kakvu prijetnju po predsjednika Đukanovića’”, citirale su sudije Visokog suda stav prvostepenog sudije, dodajući da njih ne obavezuje to što je Interpol ukinuo potjernicu za Kneževićem, smatrajući da je politički motivisana.

Oni su zaključili da nema suštinskog osnova da se vjeruje da postoji realan rizik da bi se uslovima u pritvoru u Crnoj Gori prekršila prava Kneževića po članu 3 Konvencije o ljudskim pravima kojom se propisuje da “niko ne smije biti podvrgnut mučenju, ili nečovječnom ili ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju”.

U presudi piše da je Crna Gora tražila izručenje Kneževića zbog šest slučajeva i to: “Kaspia I” i “Kaspia II” – navodne nezakonita prodaja hotela Kaspia i navodnog pranja novca od prodaje, “Atlas II – Karbon” – pronevjere u vezi sa fiktivnom prodajom karbonskih kredita zajedno sa nezakonitim upravljanjem kreditima, “Atlas I” – zavjera da se pronevjerom pribave sredstva putem zloupotrebe i “Aerodromi” – pronevjera sa ciljem da se nezakonito zadrži novac koji su u Atlas banci deponovali Aerodromi Crne Gore. Nije jasno, može li se u Crnoj Gori suditi Kneževiću, koji je i britanski državljanin, za neko djelo zbog kojeg izručenje nije traženo.

Optužbe protiv Kneževića

Pred okrivljenim Duškom Kneževićem i njegovim advokatskim timom predstoji mnogo posla, jer u Višem sudu u Podgorici čekaju mnogi sudski procesi, pa treba pripremiti odbranu od nekoliko optužnica koje je podiglo Specijalno državno tužilaštvo.

To tužilaštvo u više procesa označilo ga je organizatorom kriminalne grupe, koja je malverzacijama oštetila budžet za više stotina miliona eura.

Iz podgoričkog Višeg suda početkom jula 2021. godine saopštili da je protiv okrivljenog Kneževića dostavljeno sedam optužnica, radi kontrole opravdanosti i zakonitosti.

Šest je potvrđeno dok je jedna vraćena na dopunu istrage.

Viši sud je potvrdio optužnicu protiv Duška Kneževića, Slavoljuba Miga Stijepovića, i ostalih okrivljenih u slučaju “Koverta”.

Tu aferu Knežević je otvorio u januaru 2019. godine objavljivanjem video-snimka na kojem Stijepoviću uoči izbora 2016. predaje kovertu uz objašnjenje da je u njoj 97.000 eura.

Duško Knežević, Slavoljub Stijepović
foto: Screenshot

U optužnici piše da je Knežević, nakon što su njegovi saradnici konvertovali 110.000 dolara u eure, Stijepoviću predao “samo” 47.500 eura.

Osim Duška Kneževića i Slavoljuba Stijepovića, optuženi su i Kneževićevi saradnici i prijatelji Branislav Todorović, Živko Šljivančanin, Tamara Krdžić, Goran Grujović i Tomica Knežević.

U optužnici se navodi da je Duško Knežević u drugoj polovini 2010. godine stvorio kriminalnu grupu čiji članovi su bili zaduženi da podižu novac stečen nezakonitim poslovima više kompanija, a potom ga predaju njemu radi stavljanja u legalne tokove.

Nakon što je vraćena na dopunu istrage, dorađena je optužnica protiv tog predsjednika Atlas grupe i u slučaju “E-komerc”.

Prvobitnom verzijom optužnice, SDT je teretio 108 osoba i 248 kompanija, navodeći da osnovano sumnjaju da je 148 domaćih trgovaca koristilo e-komerc kod Atlas banke i trgovalo sa preko 606 vebsajtova od kojih su 54 bili neaktivni.

Njihov promet je, piše, bio 73 miliona eura, 658 miliona dolara, 11 miliona britanskih funti i sedam miliona kanadskih dolara.

U predmetima “Kaspija 1” i “Kaspija 2”, optuženi su Knežević i Đorđe M. Đurđić – prvom se stavlja na teret da je počinio krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju izvršeno putem podstrekavanja, a drugom zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju. Navodi se da je Knežević odbio da Atlas banci, u kojoj je većinski vlasnik, vrati 15,2 miliona eura koliko je koštala garancija za njegove poslove sa kompanijom “Kaspia Property”.

Viši sud u Podgorici potvrdio je i optužnicu u predmetu poznat kao “Karbon”. Specijalni državni tužiteljka Lidija Vukčević u tom aktu tvrdi da su Knežević, Predrag Dašić, Zoran Nikolić, Brankica Bašović i Biljana Bašović, pričinili štetu pravnom licu “Global Karbon”, a pravnim licima “Fin Invest”, “Atlas Grupa”, RTV “Atlas”, “RT Mimoza”, “Atlas Sistem” i “Mega Gulf Investments Holdings Limited” protivpravnu korist u iznosu od 1.942.000 eura.

“Tokom 2008. godine, okrivljeni Duško Knežević je na teritoriji Crne Gore organizovao kriminalnu organizaciju koja je djelovala do kraja 2017. čiji su pripadnici postali ostali optuženi, kao i Đorđe Đurđić – svjedok saradnik u ovom predmetu”.

Okrivljeni su, piše u optužnici, umišljajno podstrekli Biljanu Bašović, izvršnu direktorku privrednog društva “Global Karbon”, čiji je osnivač Invest banka Montenegro AD Podgorica, u namjeri pribavljanja protivpravne imovinske koristi.

“Tako je u decembru 2008. Duško Knežević donio odluku da se 1.000.000 eura koja se nalaze na računu ‘Global Karbon’ kod IBM banke i potiču od osnivačkog uloga uplaćenog od osnivača IBM banke, prenesu na račun nerezidentnog pravnog lica ‘Mega Gulf Investemnts Holdings Limited’, kod Atlas banke u Moskvi u svrhu zatvaranja kredita koje to pravno lice ima kod Atlas banke u Moskvi, a čiji je rok otplate istekao. Kao osnov za navedeni transfer novca služiće ugovor o navodnoj kupoprodaji karbon kredita, koji se neće desiti… Ugovoreno je da će ‘Mega Gulf’ u ime i za račun ‘Global Karbon’ navodno kupiti karbon kredite, koji ugovor je služio kao osnov za realizaciju navdene novčane transakcije. Nalog je za prenos ispunila Brankica Bašović, i ovjerila potpisom, te izvršila prenos novčanih sredstava u iznosu od milion eura sa računa ‘Global Kartbon’ na račun ‘Mega Gulf’”, piše između ostalog u optužnici.

U predmetu “Aerodromi Crne Gore”, Knežević je optužen da je izvršio krivično djelo zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju putem podstrekavanja.

Duško Knežević
foto: Boris Pejović

Optužnica je podignuta i protiv bivših rukovodilaca Atlas banke Marka Nikolića i Dijane Zečević, kao i protiv tog pravnog lica.

Okrivljeni su, prema optužnici, oštetili Aerodrome Crne Gore za tri miliona eura, a korist u istom iznosu pribavili Atlas banci, jer nijesu vratili depozit nakon što je istekao rok oročenja.

“Iz odbrane okrivljenih Nikolića i Zečević, te iskaza svjedoka Danila Orlandića, Vesne Ječmenice i Milice Ivanović, nesporno proizilazi da je rok oročenja predmetnog depozita istekao 11. avgusta 2018. godine i da je oštećeno preduzeće Aerodromi Crne Gore u više navrata zahtijevalo i davalo instrukcije da se navedena novčana sredstva u iznosu od 3.000.000 eura, nakon isteka roka oročenja, vrate na transakcioni račun oštećenog preduzeća. Ali, do toga nije došlo”, navodi tužilac u obrazloženju optužnice.

Pranje novca

Optužnica je podignuta i protiv Kneževića i tadašnjeg sekretara Vrhovnog državnog tužilaštva Nenada Vujoševića, zbog stvaranja kriminalne organizacije i pranja novca.

Osim njih, okrivljeni su i bivši radnici Atlas banke Aleksandar Vilotijević, Srđan Pavićević i Olga Stanković.

Knežević se tereti da je bio na čelu kriminalne organizacije, Vujošević za članstvo u kriminalnoj organizaciji, dok se troje bivših bankarskih službenika tereti za pranje novca.

Dodaje se da je Vujošević, po nalogu Kneževića, stupao u kontakt sa osobama u Specijalnom tužilaštvu koje su postupale u predmetima protiv njega i njemu bliskih osoba, kako bi dobio podatak iz aktuelnih istraga.

Piše da je za prikupljene informacije Vujošević nagrađivan korišćenjem stana u Baru, u vlasništvu jedne od kompanija Kneževića.

Specijalno državno tužilaštvo podiglo je protiv Kneževića i još dvanaest osoba optužnicu za stvaranje kriminalne organizacije, zloupotrebu službenog položaja u privrednom poslovanju, pranje novca i utaju poreza.

Optužen je i bivši viceguverner Centralne banke Crne Gore Velibor Milošević, koji se tereti da je uzimao novac od Kneževića da bi podmitio kontrolore koji su provjeravali poslovanje Atlas i Invest banke Montenegro.

Osim Kneževića i Miloševića, optuženi su Mladen Dašić, Miodrag Knežević, Tomica Knežević, Tomislav Knežević, Andrija Knežević, Vuk Dragašević, Svetlana Mijatović, Andrej Koneneko, Ekatarina Perovna Konanenko

Status svjedoka saradnika u tom predmetu imaju bivši generalni direktor Atlas banke Đorđe Đurđić i Vlatko Rašović.

Prema navodima optužnice, Duško Knežević je u drugoj polovini 2010. godine na teritoriji Kipra i Crne Gore formirao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici postali osobe iz optužnice a koja je funkcionisala do 2017. godine.

Duško Knežević
foto: Boris Pejović

U djelovanju te kriminalne organizacije, piše, korišćene su privredne poslovne strukture.

“Prema kriminalnom planu koji je sačinio organizator Duško Knežević uz pomoć članova kriminalne organizacije podizani su krediti koje krajnji korisnici nisu vraćali. Krediti su pokrivani depozitima kojim je garantovano njihovo vraćanje, a koje su položile kompanije u vlasništvu Duška Kneževića, firme povezane sa njim i ostalim optuženima. Ovlašćena lica u ovim kompanijama, Duško Knežević i članovi kriminalne organizacije su na ovaj način ostvarivali prihode od novčanih sredstava dobijenih kreditima a koje nisu prijavljivali državnim organima Crne Gore”.

To je, prema navodima optužnice, urađeno sa ciljem izbjegavanja plaćanja poreskih obaveza, stavljanja nezakonito stečenog novca u redovne novčane tokove, ali i radi sprečavanja utvrđivanja pravog stanja u bankama čiji je većinski vlasnik Duško Knežević.

“Dokazi protiv DPS mafije”

Lider vanparlamentarnog Pokreta za promjene Nebojša Medojević saopštio je juče da su međunarodni partneri dali garancije, a da Knežević zautvrat treba da svjedoči i obezbijedi dokaze protiv vrha DPS mafije.

“DK je vjerovatno dobio garancije naših međunarodnih partnera da će moći da se brani sa slobode, ako obezbijedi neophodne dokaze protiv vođa DPS mafije! Pravda je spora, ali…”, kazao je Medojević.

Da li će biti bezbjedan u zatvoru

Prema saznanjima “Vijesti”, prije nego je izručen, Crna Gora je morala Velikoj Britaniji da garantuje da će Knežević u Istražnom zatvoru biti bezbjedan, ali i da im dostavi fotografije pritvorske jedinice u kojoj će biti smješten.

Knežević je u više navrata, iz Londona gdje je boravio, tražio da crnogorske bezbjednosne službe naprave procjenu njegove bezbjednosti, što njemu niti njegovim pravnim zastupnicima tada nije dostavljeno.

Ništa od svjedoka saradnika?

Knežević u najvećem broju optužnica podnijetih protiv njega ne bi mogao da bude svjedok saradnik, jer je svuda označen šefom kriminalne organizacije.

Da bi taj status “zaslužio”, na osnovu zakona, morao bi da optuži nekoga ko je iznad njega u hijerarhiji kriminalne grupe.

Član 125 ZKP-a propisuje da državni tužilac može sudu dati predlog da se kao svjedok sasluša pripadnik kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe koji na to pristane protiv koga je podnijeta krivična prijava ili se vodi krivični postupak za djelo organizovanog kriminala, ako je izvjesno da će njegov iskaz i dokazi koje pruži sudu znatno doprinijeti dokazivanju tog krivičnog djela i krivice učinilaca ili pomoći otkrivanju, dokazivanju i sprečavanju drugih krivičnih djela kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe:

“I da je značaj njegovog iskaza za dokazivanje tih krivičnih djela i krivice ostalih učinilaca pretežniji od štetnih posljedica krivičnog djela koje mu se stavlja na teret”.

Propisano je da taj predlog tužilac može da podnese do završetka glavnog pretresa, a mora da sadrži činjenice i podatke na osnovu kojih će sud donijeti rješenje o određivanju statusa svjedoka saradnika.

“Svjedok saradnik ne može biti lice za koje postoji osnovana sumnja da je organizator ili vođa kriminalne organizacije, odnosno kriminalne grupe”, propisano je stavom 3 tog člana ZKP-a.

Ko je kome nosio novac

Knežević je više puta negirao da je počinio krivična djela za koja se tereti, optužujući “kriminalnu hobotnicu Mila Đukanovića” da stoji iza progona nad njim.

U zahtjevu za ukidanje potjernice raspisane 2019. godine, konstatovao je da je od 2011. godine pogoršan njegov odnos sa Đukanovićem i rekao da je tada saznao da taj političar koristi političke donacije u privatne svrhe i da se tome protivio aktivno. Kao drugi razlog naveo je to što je “postao aktivniji i direktniji u koracima da osigura demokratsku Crnu Goru”.

Knežević je objavio više snimaka sa ljudima bliskih DPS-u, a između ostalog i sa nekadašnjim sekretarom Vrhovnog državnog tužilaštva Nenadom Nenom Vujoševićem, tokom kojih govore o navodnom mitu datom tadašnjem šefu Tužilaštva Ivici Stankovića i predsjedniku Višeg suda Borisu Saviću.

“Boris Savić i Nenad Vujošević su bili nerazdvojni, ja sam par puta prisustvovao kad su bili zajedno… I znam da su vrlo bliski. Vujošević mi je rekao da on nosi od Stankovića poruke Saviću za optužnice koje treba da budu potvrđene. Vujošević je bio glavna veza između Stankovića i Savića za one koje treba potvrditi u optužnici ili pustiti iz zatvora. Vujošević je nosio pare Saviću i Stankoviću direktno iz moje kuće, a nalog za pretres od prije par noći te iste kuće je potpisao predsjednik Višeg suda. Znam sve o Saviću i to ću da iznosim…”, napisao je Knežević svojevremeno na Instagramu.

Čija je ničija kuća

Vila u elitnom podgoričkom naselju dospjela je u žižu javnosti nakon što je Knežević 2019. godine izjavio da se gradi za tadašnjeg predsjednika Crne Gore, ali da se samo vodi na njegovog prijatelja Vladan Ivanovića.

“Vijesti” su u februaru 2014. godine objavile da je tadašnji gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša donio odluku o ustupanju 1.579 kvadrata gradskog građevinskog zemljišta pored vila “Gorica” Ivanoviću, kao i da bi u kuću trebalo da se useli Đukanović.

Đuikanović je tada negirao da je to u njegovom vlasništvu, ali je kazao da ne pristaje da ga mediji “stavljaju u kategoruju poželjnog ili nepoželjnog vlasništa neke nekretnine”, ali da ne isključuje mogućnost da je nekad kupi.

“Regularnim smatram to da ako poželim, imam kuću u Crnoj Gori. Ovaj čovjek (Knežević) manipuliše”, rekao je Đukanović početkom 2019.

Rekao je da je tačno da je Ivanović sa njim razgovarao i ponudio mu da kupi tu kuću.

“Kada mi je rekao za koliko to nudi, rekao sam da me ne zanima, ali da ipak ne isključujem mogućnost da je nekad kupim”, kazao je Đukanović.

“Vijesti” su nedavno objavile da su ulica i prilaz parkingu u neposrednoj blizini kuće pored vile “Gorica”, poznate i kao “ničija kuća”, blokirani ogradom, iako se nalaze na parceli koja je u vlasništvu Glavnog grada.

Vijesti.me

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

You May Also Like