Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je pravno stanovište Specijalnog državnog tužilaštva da sadržina dekriptovane komunikacije preko Skaj aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz i našlo da nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom, koji je taj dokaz prikupio, i da se, svakako, međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način.
To je danas saopštio specijalni tužilac Vukas Radonjić, portparol SDT-a, nakon što je Viši sud u Podgorici potvrdio optužnicu protiv bivšeg šefa crnogorske policije Veselina Veljovića i još 14 osumnjičenih za šverc cigareta.
Osim Veljovića, optužnicom su obuhvaćeni i odbjegli Aleksandar Mrkić, njegov brat Nikola Mrkić, Mujo Nikočević, Arsenije Kalezić, Stefan Bubanja, Nikola Bubanja, Željko Bulatović, Dušica Bulatović, Predrag Veljić, Borislav Lečić, Nemanja Anđelković, Goran Gluščević, Nikola Bačilović i Sadig Elnagar.
“Sud je posebno naveo da je nadležni pravosudni organ Republike Francuske dostavio transkripte koji su pribavljeni na osnovu naredbe nadležnog suda, te provjeravanje da li je taj dokaz od pravosudnog organa Republike Francuske pribavljen na zakonit način predstavlja iskazivanje nepovjerenja prema zakonitosti postupanja zamoljene države i traženje nečega što ima isključivu svrhu provjere zakonitosti njihovog postupanja, a ne prikupljanja dokaza u predmetu”, naveo je Radonjić u saopštenju.
U pravnim sistemima, citirao je on sudsko rješenje, “ne može, niti postoji identičnost, i ovaj sud, niti može, niti je realno očekivati da su procesna rješenja u Francuskoj identična kao kod nas”.
“Ali je pravni standard da procesne radnje moraju biti u skladu sa načelima domaćeg prava i opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, a kako je propisano članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima. Sud je dalje naveo da smatra da su presretanja komunikacija preko Skaj aplikacije izvršena drugačije u odnosu na naša rješenja, koja traže specifikaciju telefonskog broja, odnosno IMEl broja aparata, ali svakako nije u suprotnosti sa načelima domaćeg pravnog sistema, ni sa opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava”, saopštio je Radonjić, citirajući navode iz rješenja suda.
Presrijetanje komunikacije na jednoj posebnoj aplikaciji kao što je Skaj, prenosi on stav suda, a koju koristi izuzetno ograničen broj korisnika, “svakako ne predstavlja značajno zadiranje u privatnost komunikacija, koje bi moglo biti zloupotrijebljeno”.
“A upravo, kako sud navodi, iz razloga što se radi o aplikaciji za koju je utvrđeno da je i po načinu pribavljanja i po načinu korištenja bila upotrebljavana u komunikaciji vezanoj za nelegalne aktivnosti, zbog čega je zaključio da nema osnova za izdvajanje transkripata komunikacije iz spisa, kako je to predlagala stručna odbrana optuženih”, naveo je Radonjić u saopštenju.
