Da američke sankcije zvaničnicima i drugim licima u Bosni i Hercegovini uzimaju maha govori činjenica da su banke u BiH počele da blokiraju račune licima koji su vlasnici firmi i organizacija, a koje se nalaze na OFAC-ovoj listi.
Strah bankara od posljedica sankcija
BiH bankari su najavili da će uputiti pismo OFAC-u kako bi znali kako da postupaju sa računima lica sa crne liste.
Ono što je uslijedilo jeste blokiranje računa tih lica i firmi koje su pod njihovom kontrolom, a to je putem društvene mreže „X“ potvrdila i Gorica Dodik objavivši da je ugašen račun njene fondacije.
Za sada nemamo informaciju da li su ugašeni računi i njihovih firmi i kojih.
Uticaj sankcija zvaničnicima na građane
Građani BiH isto tako osjete posljedice sankcija zvaničnicima koji ne ispuštaju funkcije i na taj način blokiraju sredstva iz investicionih fondova, te spriječavaju dotok investicija u BiH.
Primjer iz Srbije jeste uvođenje sankcija Aleksandru Vulinu nakon čega je napustio mjesto direktora BIA-e, a što je urađeno iz razloga da BIA ne bi imala poteškoća u radu sa ostalim regionalnim i međunarodnim agencijama, a ta saradnja uveliko pospješuje efikasnost BIA-e i ostalih bezbjednosnih agencija u Srbiji u borbi protiv kriminala. Ugrožavanje saradnje sa drugim agencijama bi ozbiljno ugrozilo bezbjednosno stanje u Srbiji, te čin napuštanja mjesta direktora BIA-e predstavlja odgovoran i patriotski potez Aleksandra Vulina.
Međutim, u BiH su stopirani i ugroženi brojni projekti jer su nosioci institucija pod sankcijama. Svi projekti koji su planirani za BiH zbog zvaničnika koji jedini mogu biti potpisnici tih projekata je odgođena jer se ta lica nalaze na crnoj listi.
Dok projekti stoje, nosioci funkcija ubjeđuju građane da su im sankcije smiješne, pojedini veličaju svoj dolazak na crnu listu, pojedini se postavljaju u ulogu žrtve, dok su jedine žrtve neodgovornosti – građani.
